Srebrenica
Srebrenica, ranije poznata kao Domavia i Argentaria, je grad na istoku Bosne i Hercegovine, blizu granice sa Srbijom. Prvi put se Srebrenica spominje 1352. godine. U to vrijeme bila je važno privredno i trgovačko središte zbog bogatih rudnika srebra u okolini. U kasnijoj Jugoslaviji, Srebrenica je bila poznata po ljekovitim izvorima i bila je banjsko lječilište sa brojnim objektima za unapređenje zdravlja i rehabilitaciju. U vrhunskim vremenima, Srebrenica je imala oko 7.000 stanovnika. Danas u gradu živi oko 2.000 ljudi.
Srebrenica je također mjesto koje nosi sa sobom tragičnu historiju. Usko je povezana sa masakrom u Srebrenici, koji se dogodio tokom rata u Bosni.
Srebrenica, ranije poznata kao Domavia i Argentaria, je grad na istoku Bosne i Hercegovine, blizu granice sa Srbijom. Prvi put se Srebrenica spominje 1352. godine. U to vrijeme bila je važno privredno i trgovačko središte zbog bogatih rudnika srebra u okolini. U kasnijoj Jugoslaviji, Srebrenica je bila poznata po ljekovitim izvorima i bila je banjsko lječilište sa brojnim objektima za unapređenje zdravlja i rehabilitaciju. U vrhunskim vremenima, Srebrenica je imala oko 7.000 stanovnika. Danas u gradu živi oko 2.000 ljudi.
Srebrenica je također mjesto koje nosi sa sobom tragičnu historiju. Usko je povezana sa masakrom u Srebrenici, koji se dogodio tokom rata u Bosni.
Masakr u Srebrenici dogodio se između 11. i 19. jula 1995. godine. Vojska Republike Srpske, policija i srpske paravojne formacije pod vodstvom Ratka Mladića počinili su ratni zločin u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka. Grad Srebrenica je u to vrijeme bio zaštićen od strane holandskih vojnika plavih šljemova, koji su, međutim, bili vojno slabiji i nisu imali dozvolu za upotrebu oružja.
Masakr se smatra najtežim ratnim zločinom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Bio je sistematski planiran i proveden, te je proglašen genocidom. U godinama koje su uslijedile, uslijedile su političke reakcije, sudski postupci i debate o ulozi plavih šljemova. Daytonski sporazum je konačno okončao rat u Bosni u novembru/decembru 1995. godine. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2024. godine odlučila proglasiti svjetski Dan sjećanja na sve genocidne zločine na godišnjicu masakra u Srebrenici.
Masakr u Srebrenici dogodio se između 11. i 19. jula 1995. godine. Vojska Republike Srpske, policija i srpske paravojne formacije pod vodstvom Ratka Mladića počinili su ratni zločin u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka. Grad Srebrenica je u to vrijeme bio zaštićen od strane holandskih vojnika plavih šljemova, koji su, međutim, bili vojno slabiji i nisu imali dozvolu za upotrebu oružja.
Masakr se smatra najtežim ratnim zločinom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Bio je sistematski planiran i proveden, te je proglašen genocidom. U godinama koje su uslijedile, uslijedile su političke reakcije, sudski postupci i debate o ulozi plavih šljemova. Daytonski sporazum je konačno okončao rat u Bosni u novembru/decembru 1995. godine. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2024. godine odlučila proglasiti svjetski Dan sjećanja na sve genocidne zločine na godišnjicu masakra u Srebrenici.
